MONTAŽNE
KUĆE

0912627778

Bolji i moderniji način gradnje

ZDRAVIJA GRADNJA
Zbog svojstva da beton i žbuka zadržavaju vlagu, drvo je mnogo bolji materijal jer kad je premala vlažnost zraka u prostoriji drvo otpušta vlagu a kada je u prostoriji prevelika vlažnost zraka tada ju upija . Zbog toplinskog mosta kod betonskih serklaža mogu se pojaviti crne gljivice, iako postoji fasada od termoizolacije, ako se u kući nalazi dosta vodene pare od kuhanja, kupaonice, itd., gljivice će se pojaviti. Slika 18. Gljivice u kući 26 Danas postoji jako mnogo sredstava koje ubijaju te glijvice ali se nakon nekog vremena one ponovno pojave, a ta sredstva nisu previše ekološka jer sadrže mnogo kemikalija. Kod drvenih montažnih niskoenergetskih kuća se neće javljati crne gljivice u kutevima jer nema betona i jer je termoizolacija od 21 cm.

SASTAV ZIDA
 Presjek zida: Slika 28. Presjek zida u 3D • Vanjski zid d = 25 cm se sastoji od sljedećih slojeva: • gipskrtonska vatrootporna ploča 12,5 mm • OSB ploča 10 mm • paronepropusna folija • drvena konstrukcija s termoizolacijom 160 mm • OSB ploča 10 mm • stiropor 50 mm • ljepilo u dva sloja i staklena mrežica • vanjski završni slojZid je osjetno energetski efikasniji od zida izgrađenog klasičnom gradnjom. ispitivanja dokazuju da je za grijanje niskoenergetske kuće potrebno do 6 puta manje energije nego za grijanje stare kuće.

OTPORNE NA POTRES 
Činjenica je da su montažne kuće sigurne od potresa, i to zato što drvo bolje reagira na potresna naprezanja nego beton. Tako drvo bolje prihvaća elastična opterećenja na trešnju tla i sprečava mehaničke štete na kući. U korist montažnih kuća govori također njihova težina koja je od 5 do 6 puta manja od klasično zidanih objekata, i zato prouzrokuje manju potresnu silu. Svaki montažni objekt ima statički proračun kojim se izračunaju potrebne sile za izdržljivost pri potresu uobičajenom za područje ugradnje. Zbog niske težine kuće nije problem ni jak vjetar, kao kako se kod nas misli jer kad vidimo na vijestima da tornado sruši drvenu montažnu kuću moramo znati da je vjetar puhao 300 – 400 km/h, a takvi vjetrovi u većini država ne pušu.

TEMELJI 
Temeljenje u visokogradnji: Duboko temeljenje – primjenjuje se kod tla slabije nosivosti (piloti najčešće). Plitko temeljenje – primjenjuje se kod homogenog tla dostatne nosivosti: Trakasti temelji - kod linijskog opterećenja tla. Temelji samci - kod koncentriranog opterećenja tla. Temeljna ploča ispod cijelog tlocrta građevine - kod zgrada sa ujednačenim koncentriranim silama na mjestu oslanjana stupova, kod velikog uzgona. Temeljna ploča podebljana na pojedinim dijelovima - kod zgrada sa lokalno velikim koncentriranim silama na mjestu oslanjana stupova i / ili velikim linijskim silama na mjestu oslanjanja pojedinih zidova. Trakasti temelji: Trakasti temelji se izvode ispod zidova ili ispod niza stupova. Temelji najčešće imaju oblik obrnutog T-presjeka. U uzdužnom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosač na savijanje pod djelovanjem koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih napona na temeljnoj plohi.